20 Godina Od Proglašenja S. Zdenke Schelingove Blaženom
2003. – 2023.
Sestra Zdenka Cecília Schelingová (1916.- 1955.)

Sestra Zdenka (Cecilija) Schelingova, iz Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa, rodila se u mjestu Kriva, Orava, u Slovačkoj, 24. prosinca 1916. godine. Od 1922. do 1930. godine pohađala je Cecilija pučku školu u Krivoj. U Družbu Milosrdnih sestara sv. Križa stupila je, kao kandidatica, 6. srpnja 1931. g. u Podunajskim Biskupicama. Tu je 30. siječnja 1937. g. položila prve, a 1943. g. doživotne redovničke zavjete.
Od 1937. do 1940. g. radila je na internom odjeljenju Državne klinike u Bratislavi, u ulici Miczkiewicza, i to kao asistentica u rendgenu. Od 1942. g. sve do uhićenja, 29. veljače 1952. g., radila je kao asistentica u rendgenu i laborantica kod prof. Mikulaša Ondreičke.
Nakon što je Komunistička partija 1948. god. preuzela vlast u Čehoslovačkoj, situacija Katoličke crkve sve se više pogoršavala. Ateistička država bila je odlučna u namjeri da uništi katoličku hijerarhiju i strukture Katoličke crkve, kako bi u društvu iskorijenila vjeru u Boga.
Sestra Zdenka bila je čvrstoga stajališta da želi braniti svoju katoličku vjeru i svoju Crkvu i to svim sredstvima, pa ako ustreba i posve izvanrednim zahvatima. Svoj protest protiv nepravedne vlasti ostvarila je dosljedno i hrabro, prema svojem uvidu, snazi i mogućnostima. Između ostaloga, sudjelovala je u dva navrata u pripremama za oslobođenje uhićenih katoličkih svećenika. Ujutro, 29. veljače 1952. godine, nakon što je otkriven noćni bijeg jednoga svećenika iz bolnice, u kojoj je ona bila na službi, uhitila je policija sestru Zdenku i sve koji su sudjelovali u toj akciji.
Sestra Zdenka bila je najprije u istražnom pritvoru, u Palači pravde u Bratislavi, gdje je bila podvrgnuta preslušavanjima, povezanim s mučenjima. Dana 17. lipnja 1952. godine osuđena je zbog veleizdaje od suca Pavla Korbulyja na 12 godina zatvora. K tome je dobila i 10 godina lišavanja građanskih prava. Navedeni se sudac nekoliko godina kasnije obratio te je bio zbog toga i sam proganjan od komunista.
Nakon objavljivanja kaznene presude sestra Zdenka dopremljena je u zatvor u Rimavsku Subotu u Slovackoj. Odatle je bila premještena u zatvor u Pardubicama u Češkoj, a nakon toga, već jako oslabljena, smještena je u zatvorsku bolnicu tada najtežega zatvora u “Pankracu” u Pragu. U Pankracu susrela je gđu Helenu Wildeovu-Kordovu, suzatvorenicu, kojoj je povjerila pojedinosti svoga trpljenja, napose mučenja u istražnome zatvoru.
Svjedočanstvo gde Helene Wildeove-Kordove, koja trenutno živi u Engleskoj, objavljeno je tek nakon 40 godina, za vrijeme njezina posjeta Slovačkoj 1994. god. Zbog loše društvene situacije u Čehoslovačkoj godinama nije bilo moguće otvoreno govoriti o sudbini sestre Zdenke i uopće o zlodjelima iz prošlosti, koje je počinio komunistički režim. Tek od tzv. “nenasilne revolucije”, 1989. godine, postalo je to moguće.
Sestra Zdenka otpuštena je, već na smrt bolesna, 16. travnja 1955. godine, iz praškoga zatvora Pankrac. Vlasti nisu željele mučenike. Nakon kraćega boravka u jednoj privatnoj kući primljena je sestra Zdenka u bolnicu u Trnavi na liječenje. Tamo su njezine tjelesne patnje mogle biti tek ublažene. Za ozdravljenje nije postojala više nikakva nada. Sestra Zdenka, umrla je opremljena svetim sakramentima, 31. srpnja 1955. godine, u 7.45 sati, na onkološkom odjeljenju bolnice u Trnavi. Imala je 39 godina. Sahranjena je na starome groblju u Trnavi, 2. kolovoza 1955. g.
Okružni sud u Bratislavi, pod predsjedanjem dr. iur. Juliusa Matecnyja, oslobodio je 6. travnja 1970. godine, sestru Zdenku, Ceciliju Schelingovu, od optužbe veleizdaje. Dana 18. studenoga 1970. godine Vrhovni sud Slovačke socijalističke republike poništio je presudu i u potpunosti rehabilitirao sestru Zdenku, Ceciliju Schelingovu.
Godine 1979. došlo je do poravnanja groblja gdje se nalazio njezin grob. Tako je 15. listopada te godine, zajedno s drugih 10 sestara, bila ekshumirana i 16. listopada prenesena na sestarsko groblje u Podunajskim Biskupicama.
Sestra Zdenka nasljedovala je Isusa na posve osobit način; kroz podnošenje trpljenja zbog vjere, zbog pripadnosti Katoličkoj crkvi i zbog Bogu posvečenoga života u redovničkome staležu.
Nadbiskup Bratislave-Trnave, mons. Jan Sokol, otvorio je 18. rujna 2000. godine dijecezanski proces za pripravu materijala za proglašenje blaženom. Taj proces završen je 12. siječnja 2003. godine. Postulator je bio dr. iur. Stanislav Zvolensky. Postulator kauze u Rimu bio je lic. teol. Ludovit Pokojny, svećenik bratislavsko-trnavačke biskupije. Dana 2. svibnja održana je sjednica Konzultorija, 3. lipnja sjednica biskupa i kardinala, a 7. srpnja 2003. godine papa Ivan Pavao II. potvrdio je beatifikaciju sestre Zdenke Schelingove.
Dana 14. rujna 2003. godine, na blagdan Uzvišenja sv. Križa, na svetkovinu Milosrdnih sestara sv. Križa, Slovačka dobiva prvu blaženicu, jednu redovnicu.