Osnutak Družbe

Osnutak Družbe

Povijest Družbe – počeci u Ingenbohlu, Švicarska

Osnutak


U Altdorfu 17. listopada 1844. o. Teodozije daje prvim kandidaticama redovnička odijela i nova imena. Prima ih u treći red sv. Franje i naziva Sestre sv. Križa. Istoga dana polaze u Menzingen i otvaraju djevojačku školu.

Godine 1845. u Družbu ulazi s. Marija Terezija Scherer, krsnim imenom Ana Marija Katarina i iste godine polaže prve redovničke zavjete. Djeluje pet godina kao učiteljica u školi u Galgenenu.

Aktivnost oca Teodozija se proširivala te on godine 1850. poziva s. Mariju Tereziju da preuzme vođenje novoosnovanog ubožišta i škole u Näfelsu.

Nakon dvije godine, 1852., o. Teodozije osniva bolnicu u gradu Churu. Napredak i vodstvo nove ustanove povjerava s. Mariji Tereziji. Slijedeće godine bolesnici i sestre sele u novosagrađenu bolnicu Križ. Bolnicom Križ udaren je temelj njezi bolesnika. Nadalje su se otvarali zavodi za gluhonijeme, slaboumne i druge potrebnike, a u Menzingenu je uz školu otvoren i tečaj za učiteljice. Mali novicijat u Menzingenu postao je preuzak. Javila se potreba da se podigne posebna kuća matica.

Između Brunnena i Schwyza, na obronku brežuljka pokraj sela Ingenbohl dizao se stari Niggov dvor. O. Teodozije ga je kupio 3. rujna 1855. To je bio početak nove Kuće Matice Churski biskup je 3. lipnja priznao kupljeni dvorac za Kuću Maticu Milosrdnih sestara sv. Križa, potvrdio njihova pravila i označio njihovu dvostruku zadaću: poučavanje u školi i njegu siromaha i bolesnika.

Majka M. Terezija izabrana je za prvu generalnu nadstojnicu novoosnovane Družbe 13. rujna 1857. godine. O. Teodozije je htio pomoći i tvorničkim radnicima, dati im zaradu i brinuti za njihove duše. U tu svrhu je otvarao vlastite tvornice makar se majka Terezija tome protivila jer je smatrala da taj rad nije za sestre. Zbog pomanjkanja stručnog vodstva i zbog ekonomskih problema, tvornice su propale. U tom pothvatu prekinula ga je iznenadna smrt 15. veljače 1865. godine.

Nakon njegove smrti majka Marija Terezija sigurnom rukom vodi i dalje Družbu u duhu pokojnog Utemeljitelja. Brzo se širi djelovanje sestara preko granica Švicarske, te je za njezina života osnovano pet provincija: Češka, Gornja Austrija, Slavonija, Štajerska i Moravska. Družba je brojila 1658 sestara i 434 podružnice.

I poslije smrti majke Terezije, 16. lipnja 1888., Kongregacija se širila, a broj članova rastao ne samo u Srednjoj i Istočnoj Europi, nego i u Indiji, u SAD-u, Kini i Taiwanu, a posljednjih tridesetak godina i u Brazilu, Burundiu i Ugandi.

Add a new location

×
×